{"CACHEDAT":"2026-05-13 09:33:27","TRANSLATEDAT":"2026-05-13 09:33:27","SOURCESIGNATURE":"53428cc23b376d8f574cef0388328c0f57172ba3d9383bffe6893418a8bce27a","SLUG":"click-be-wise-think-twice-Nu0x9T83SQ","MARKDOWN":"# **Arguments**\n\nStatements or reasons put forward to support or oppose a specific claim or position.\n\n## **Components of an Argument**\n\n* **Claim:** The main point or assertion being made.\n* **Evidence:** The supporting data or information.\n* **Reasoning:** The logical connection between the evidence and the claim.\n* **Backing:** Additional support for the warrant.\n* **Qualifier:** Statements that limit the strength of the claim.\n* **Rebuttal:** Counter-arguments or evidence that challenge the claim.\n\n# Deceptive Tactics\n\nDeceptive tactics in media and information manipulation are diverse and constantly evolving. And while all disinformation is deception, not all deception is disinformation. Deception is a broader category that includes any act intended to mislead, show the false and hide the truth. Examples of deceptive tactics are:  \n\n* **Lying:** Lying involves making up information or altering genuine information to deceive. This includes manipulating texts, quotes, photos, audios or videos deliberately to change their meaning or context, while still appearing authentic.\n* **Omission:** Omission involves deliberately withholding crucial information that could significantly alter the understanding or perception of a story or an information. Omissions is hard to recognise but is deceptive, as what is left unsaid can be as impactful as what is explicitly stated.\n* **Fabrication:** Some actors create entirely false content designed to mislead and cause harm. This can range from fake news articles, elaborate hoaxes to deepfakes. Generative AI-Tools can be easily misused to fabricate any kind of highly convincing content (images, audios, videos) to deceive.\n* **Misrepresentation:** Misrepresentation involves different deceptive tactics like making false connection, for example when headlines, visuals, or captions don't accurately represent the actual content. When genuine content is shared with false contextual information, for example an image taken out of context, it is done to deceive through framing the narrative in a particular way. Also, fake social media profiles or websites that impersonate genuine sources to appear credible is a deceptive techniques that is often used in media and information.  \n\nTo identify deceptive tactics common verification strategies should be used, especially evaluating whether the author might have a motive, such as financial benefit, political gain, or fame, that could affect the objectivity of the information; Considering who benefits from the information being believed or spread; Checking if the information presents multiple viewpoints or if it seems one-sided.  \n\n### ☑ Purpose Behind Information\n\n\n:::success\n- [ ] Inform – Provide facts, data, or explanations (e.g. news reports, documentaries)\n- [ ] Persuade – Influence opinions or actions (e.g. opinion articles, political ads)\n- [ ] Entertain – Amuse or engage the audience (e.g. movies, memes, comedy shows)\n- [ ] Sell something – Promote a product or service (e.g. ads, sponsored posts)\n- [ ] Educate – Teach or build knowledge/skills (e.g. textbooks, tutorials)\n- [ ] Inspire – Motivate or uplift (e.g. speeches, inspirational videos)\n- [ ] Manipulate – Mislead for personal, political, or financial gain (e.g. propaganda, disinformation)\n- [ ] Raise awareness – Highlight social, health, or environmental issues (e.g. campaigns, PSAs)\n- [ ] Document – Record events or information for future reference (e.g. archives, legal records)\n\n:::\n\n# **Evidence**\n\nFacts, data, or information that provide support for a claim or argument.\n\n## **Types of Evidence**\n\n* **Empirical Evidence:** Data and observations from experiments or real-world studies.\n* **Statistical Evidence:** Numerical data that illustrate trends, correlations, or patterns.\n* **Testimonial Evidence:** Statements or endorsements from experts or witnesses.\n* **Anecdotal Evidence:** Personal stories or examples that illustrate a point.\n* **Documentary Evidence:** Written records, documents, or publications.\n\n# Evidence-Based Arguments\n\nAn evidence-based argument is a claim or position supported by objective evidence such as data, research findings, or reliable observations. This approach ensures that arguments are logical and persuasive, relying on factual support rather than emotion or anecdote. It involves presenting a clear thesis and systematically connecting it to the evidence.\n\n### ☑ Verbal Cues that Indicate Arguments and Evidence or Examples\n\n\n:::success\nWhen assessing information critically, it is essential to identify evidence and well-established arguments. Here are some tips to help you in this process:\n\n- [ ] Identify if a piece of information refers to the primary source of data (the original scientific publication or the original dataset).\n- [ ] Check if a piece of information presents potential benefits and harms in the same way by not overestimating nor underestimating any of them. (E.g. \"This data indicates that it can be used to \\[potential benefit\\]. However, it also has the limitation of \\[potential negative aspect\\]\").\n- [ ] Pay attention to the adjectives used to describe the findings. They can be showing a subjective ways of presenting data and information. (E.g. \"This ==amazing== finding will be used for disease prevention\").\n- [ ] Review if a piece of information is opened to uncertainty and considers several possible outcomes. Avoid absolute statements. (E.g. *\"The new treatment __==will cure cancer==__\"*).\n- [ ] Check if the piece of information recognises that some aspects of the issue are unknown as socio-scientific issues are complex and with several potential solutions. (E.g. *\"Although some advances were made, there are details of its mechanism of action that __==are still unknown==__*\").\n- [ ] Analyze the consistency of the message.\n\n:::\n\n\n:::info\n* Vrij, A., Fisher, R. P., and Leal, S. (2022). How researchers can make verbal lie detection more attractive for practitioners. *Psychiatry, Psychology and Law, 30*(3), 383-396. [https://doi.org/10.1080/13218719.2022.2035842 ](https://doi.org/10.1080/13218719.2022.2035842)\n\n\n* Watson, C. (2022). Many researchers say they'll share data — but don't. *Nature, 606*, 583. *https://doi.org/10.1038/d41586-022-01692-1* \n* World Health Organization (WHO). (2020). Communicating and Managing Uncertainty in the COVID-19 Pandemic: A quick guide. \n\n:::\n\n\n## \n\n### ☑ Context of Information\n\n\n:::success\n- [ ] Identify the source / the author.\n- [ ] Identify why it was created.\n- [ ] Identify where it was created.\n\n\n- [ ] Identify local issues or perspectives that might shape the information.\n- [ ] Identify when it was created.\n- [ ] Identify underlying assumptions that might shape the information.\n- [ ] Identify for whom it was created.\n\n:::\n\n\n# Information \n\n### ☑ Identify Quality of Information\n\n\n:::success\nA criteria-based checklist to compare information from different sources is a structured approach to assess the quality, reliability, and relevance of the information from different sources. Journalists and fact-checkers use specific criteria to compare and evaluate the quality of information from different sources:\n\n\n**Criteria to assess the quality of information**\n\n* **Timeliness:** Identify the publication dates and if the information is current. \n* **Accuracy:** Check if the information is factually correct.\n* **Completeness:** Check if the information answers all 5W1H questions: What? Who? Where? When? Why? How? (distinguish superficial from in-depth information)\n* **Objectivity:** Identify who is quoted. Check if the information is balanced.\n* **Transparency:** Check if sources, methods, or data are clearly cited?\n\n:::\n\n\n# Logical Fallacies\n\n### ☑ Logical Fallacies\n\n\n:::success\n- [ ] Check for hasty generalisations - Conclusion from too little evidence.\n- [ ] Check for false dilemmas - Limiting options to two when more exist.\n- [ ] Check for straw man arguments - Misrepresenting a position to refute it easily.\n- [ ] Check for appeals to ignorance - Claiming truth due to lack of disproof.\n- [ ] Check for appeals to authority - Assuming truth based on authority alone.\n- [ ] Check for red herrings - Distracting from the main issue.\n- [ ] Check for false causes - Confusing correlation with causation.\n- [ ] Check for ad hominem - Attacking the person, not the argument. \n- [ ] Check for ad populum - Arguing truth from popularity.\n- [ ] Check for slippery slopes - Asserting one step leads to extremes.\n- [ ] Check for circular reasoning - Using the conclusion as a premise.\n\n:::\n\n\n:::info\n* De Waele, A., Claeys, A. S., and Opgenhaffen M. (2020). Preparing to face the media in times of crisis: training spokesperson' verbal and nonverbal cues. *Public Relations Review, 46*(2), 101871. [https://doi.org/10.1016/j.pubrev.2019.101871 ](https://doi.org/10.1016/j.pubrev.2019.101871 \"Persistent link using digital object identifier\")\n* Lu, F., and Sun, Y. (2022). COVID-19 vaccine hesitancy: The effects of combining direct and indirect online opinion cues on psychological reactance to health campaigns. *Computers in Human Behavior, 127*, 107057. [https://doi.org/10.1016/j.chb.2021.107057 ](https://doi.org/10.1016/j.chb.2021.107057 \"Persistent link using digital object identifier\")\n* Van der Bles, A. M., Van der Linden, S., Freeman, A. L. J., Mitchell. J., Galvao, A. B., Zaval, L., and Spiegelhalter, D. J. (2019). Communicating uncertainty about facts, numbers and science. *Royal Society Open Science, 6*, 181870__.__ [http://doi.org/10.1098/rsos.181870 ](http://doi.org/10.1098/rsos.181870)\n\n:::\n\n# Reverse Image Search\n\nA reverse image search is a technique that allows you to search and find information - about an image or/and its content - using an image instead of text. This technique can help you find a high-resolution version of an image, find similar images, or identify the original source of an image.\n\nAn online image finder is an incredibly useful tool for verifying content, finding higher resolution versions, or identifying the origin of an image. \n\n\n:::info\n* *Reverse image search - find similar images online* (no date) *DNS Checker*. Available at: https://dnschecker.org/reverse-image-search.php (Accessed: 5 December 2024) \n\n:::\n\n## Examples\n\n* \n* \n* \n* \n* [https://lenso.ai/](https://lenso.ai/el)\n* \n* \n\n# Manipulation\n\n# **Messenger's Motives to Distort Information**\n\nTypical reasons why messengers might distort the messages of authors include: \n\n* Personal Bias: A messenger may alter the content to align with their own beliefs, values, or interests, influencing how the message is conveyed to support a specific viewpoint or narrative.\n* Misinterpretation: A messenger might misunderstand or misinterpret the original message.\n* Sensationalism: A messenger may exaggerate or distort the information to make it more dramatic or appealing to their audience.\n* Simplification: A messenger might simplify or alter the original content to make it more accessible or understandable to their audience.\n* Intentional Manipulation: In some cases, messengers might deliberately modify the information for purposes of manipulation, to deceive or persuade the audience to adopt a particular view or take a specific action.\n\n### ☑ Evaluate Messenger's Possible Motives\n\n\n:::success\nTo evaluate whether a messenger has delivered information correctly or distorted it, the following aspects can be assessed:\n\n**Transparency & Consistency with Original Source:** \n\n- [ ] Does the messenger provide clear references to the original source?\n- [ ] Does the messenger's message align with the original content or author's intentions?\n\n\n- [ ] Are there significant discrepancies between what the messenger says and what the author communicated?\n\n**Motivation, Bias & Reputation:**\n\n- [ ] Does the messenger have any personal, financial, or ideological interests that might influence how they present the information? \n- [ ] Is the messenger known for a particular viewpoint or affiliation that could color their interpretation of the information? \n\n\n- [ ] What is the messenger's track record in delivering accurate, trustworthy information?\n\n**Objectivity or Use of Emotional Appeal:** \n\n- [ ] Does the messenger present the information clearly and objectively, or do they inject personal opinions or emotional language that could skew the message?\n\n:::\n\n\n:::info\n* Hallam, S. (no date) *Research guides: fact from fiction: author credibility*. Available at: https://libguides.whitworth.edu/factfromfiction/authorcredibility (Accessed: 5 December 2024).\n\n\n* Port, G. (no date) *All saints' college libguides: research & referencing: source evaluation*. Available at: https://libguides.allsaints.wa.edu.au/c.php?g=929914&p=6721908 (Accessed: 5 December 2024).\n\n:::\n\n# Verbal Cues that Indicate Opinions or Uncertainty\n\nDifferentiating between evidence and opinion is a fundamental step when assessing information critically. \n\n## Tips to Help You to Identify Opinion:\n\n\n:::tip\nIdentify the language associated with personal beliefs. (E.g. *\"I believe\"*, *\"I think\"*, *\"Personally\"*, etc.)\n\n:::\n\n\n:::tip\nIdentify the expressions associated with personal interpretation of data, especially when the source has no expertise in the field. (E.g. *\"From this it can be deducted that….\", \"\"* ).\n\n:::\n\n\n:::tip\nPay attention to the underlying beliefs, emotions and/or political/economic/societal orientation that can be affecting the way information is communicated.\n\n:::\n\n\n:::tip\nPay attention to the tone with which the information is communicated. (E.g. when the tone sounds urgent, the feeling of urgency is increased in the receptor of that information).\n\n:::\n\n\n:::tip\nIdentify if uncertainty is clearly communicated. (E.g. \"*Our data show that 50 out of 1000 participants have \\[X\\] characteristic*\"; \"If we continue this path, this future climatological scenario is unlikely to become a reality\").\n\n:::\n\n\n:::tip\nBe aware of the indirect ways of expressing opinion. (E.g. Reacting to a post or to a comment on a post; Sharing a post.)\n\n:::","HTML":"

Argumenti

\n

Izjave ili razlozi izneseni radi podrške ili protivljenja određenoj tvrdnji ili stajalištu.

\n

Sastavni dijelovi argumenta

\n
    \n
  • Tvrdnja: Glavna poanta ili tvrdnja koja se iznosi.
    • \n
  • Dokaz: Podržavajući podaci ili informacije.
    • \n
  • Rezoniranje: Logička veza između dokaza i tvrdnje.
    • \n
  • Potpora: Dodatna podrška za tvrdnju.
    • \n
  • Kvalifikator: Izjave koje ograničavaju snagu tvrdnje.
    • \n
  • Oporba: Protuargumenti ili dokazi koji osporavaju tvrdnju.
    • \n
\n

Obmanjujuće taktike

\n

Zavaravajuće taktike u medijima i manipulaciji informacijama su raznolike i neprestano se razvijaju. I dok je sva dezinformacija obmana, nije svaka obmana dezinformacija. Obmana je šira kategorija koja uključuje svaki čin namijenjen zavaravanju, prikazivanju neistine i skrivanju istine. Primjeri zavaravajućih taktika su:  

\n
    \n
  • Lažiranje: Lažiranje uključuje izmišljanje informacija ili mijenjanje istinitih informacija radi obmane. To uključuje namjernu manipulaciju tekstovima, citatima, fotografijama, audiozapisima ili videozapisima kako bi se promijenilo njihovo značenje ili kontekst, a da pritom izgledaju autentično.
    • \n
  • Izostavljanje: Izostavljanje uključuje namjerno zadržavanje ključnih informacija koje bi mogle značajno promijeniti razumijevanje ili percepciju priče ili informacije. Izostavljanje je teško prepoznati, ali je obmanjujuće jer ono što ostane neizrečeno može biti jednako utjecajno kao i ono što je izričito navedeno.
    • \n
  • Izmišljanje: Neki akteri stvaraju potpuno lažan sadržaj osmišljen da zavara i nanese štetu. To može varirati od lažnih novinskih članaka, zamršenih prevara do deepfakea. Alati generativne umjetne inteligencije mogu se lako zloupotrijebiti za izmišljanje bilo koje vrste vrlo uvjerljivog sadržaja (slika, audiozapisa, videozapisa) kako bi se nekoga prevarilo.
    • \n
  • Iskrivljavanje: Iskrivljavanje uključuje različite obmane, poput lažnog povezivanja, na primjer kada naslovi, vizuali ili opisi ne predstavljaju točno stvarni sadržaj. Kada se autentični sadržaj dijeli s lažnim kontekstualnim informacijama, na primjer slikom izvađenom iz konteksta, to se radi kako bi se obmanulo oblikovanjem narativa na određeni način. Također, lažni profili na društvenim mrežama ili web-stranice koje se predstavljaju kao autentični izvori kako bi djelovale vjerodostojno, obmanjujuća je tehnika koja se često koristi u medijima i informacijama.  
    • \n
\n

Za prepoznavanje obmanjujućih taktika trebalo bi koristiti uobičajene strategije provjere, posebice procjenu ima li autor motiv, kao što je financijska korist, politička dobit ili slava, koji bi mogao utjecati na objektivnost informacija; razmatranje tko ima koristi od vjerovanja ili širenja informacija; provjeru prikazuju li informacije više stajališta ili djeluju jednostrano. 

\n

☑ Svrha informacija

\n
\n
\n\n
    \n
  • Informirati – pružiti činjenice, podatke ili objašnjenja (npr. vijesti, dokumentarci)
    • \n
  • Uvjeriti – Utjecati na mišljenja ili postupke (npr. članci s mišljenjima, politički oglasi)
    • \n
  • Zabaviti – zabaviti ili angažirati publiku (npr. filmovi, memeji, humoristične emisije)
    • \n
  • Prodati nešto – promovirati proizvod ili uslugu (npr. oglasi, sponzorirane objave)
    • \n
  • Obrazovati – poučavati ili izgrađivati znanja/vještine (npr. udžbenici, tutorijali)
    • \n
  • Inspirirati – motivirati ili ohrabriti (npr. govori, inspirativni videozapisi)
    • \n
  • Manipulirati – Obmanjivati radi osobne, političke ili financijske koristi (npr. propaganda, dezinformacije)
    • \n
  • Podizanje svijesti – Isticanje društvenih, zdravstvenih ili ekoloških problema (npr. kampanje, javne objave od javnog interesa)
    • \n
  • Dokumentirati – Zabilježiti događaje ili informacije za buduću upotrebu (npr. arhivi, pravni zapisi)
    • \n
\n
\n
\n

Dokazi

\n

Činjenice, podaci ili informacije koje podupiru tvrdnju ili argument.

\n

Vrste dokaza

\n
    \n
  • Empirijski dokazi: Podaci i opažanja iz eksperimenata ili studija u stvarnom svijetu.
    • \n
  • Statistički dokazi: numerički podaci koji ilustriraju trendove, korelacije ili obrasce.
    • \n
  • Svjedočanstva: izjave ili podrške stručnjaka ili svjedoka.
    • \n
  • Anecdotski dokazi: Osobne priče ili primjeri koji ilustriraju poantu.
    • \n
  • Dokumentarni dokazi: pisani zapisi, dokumenti ili publikacije.
    • \n
\n

Argumenti utemeljeni na dokazima

\n

Argument utemeljen na dokazima je tvrdnja ili stav potkrijepljen objektivnim dokazima kao što su podaci, rezultati istraživanja ili pouzdana opažanja. Ovaj pristup osigurava da su argumenti logični i uvjerljivi, oslanjajući se na činjeničnu potporu, a ne na emocije ili anegdote. Podrazumijeva iznošenje jasne teze i njezino sustavno povezivanje s dokazima.

\n

☑ Verbalni znakovi koji ukazuju na argumente i dokaze ili primjere

\n
\n
\n\n

Kod kritičke procjene informacija ključno je prepoznati dokaze i dobro utemeljene argumente. Evo nekoliko savjeta koji će vam pomoći u tom procesu:

\n
    \n
  • Utvrdite odnosi li se informacija na primarni izvor podataka (izvorna znanstvena publikacija ili izvorni skup podataka).
    • \n
  • Provjerite prikazuje li informacija potencijalne koristi i štete na isti način, bez precjenjivanja ili podcjenjivanja bilo koje od njih. (Npr. "Ovi podaci ukazuju da se mogu koristiti za \\[potencijalna korist\\]. Međutim, također imaju ograničenje \\[potencijalni negativni aspekt\\]").
    • \n
  • Obratite pozornost na pridjeve koji se koriste za opisivanje nalaza. Oni mogu ukazivati na subjektivan način predstavljanja podataka i informacija. (Npr. "Ovaj nevjerojatan nalaz koristit će se za prevenciju bolesti").
    • \n
  • Provjerite je li informacija otvorena za neizvjesnost i uzima li u obzir nekoliko mogućih ishoda. Izbjegavajte apsolutne tvrdnje. (Npr. "Novi tretman izliječit će rak").
    • \n
  • Provjerite prepoznaje li informacija da su neki aspekti problema nepoznati, budući da su društveno-znanstvena pitanja složena i imaju više mogućih rješenja. (Npr. "Iako je postignut određeni napredak, još uvijek postoje detalji o mehanizmu njegova djelovanja koji su nepoznati").
    • \n
  • Analizirajte dosljednost poruke.
    • \n
\n
\n
\n
\n
\n\n
    \n
  • Vrij, A., Fisher, R. P. i Leal, S. (2022.). Kako istraživači mogu učiniti otkrivanje laži na temelju govora privlačnijim za praktičare. Psychiatry, Psychology and Law, 30(3), 383-396. https://doi.org/10.1080/13218719.2022.2035842
    • \n
  • Watson, C. (2022). Mnogi istraživači kažu da će podijeliti podatke — ali to ne čine. Nature, 606, 583. https://doi.org/10.1038/d41586-022-01692-1
    • \n
  • Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). (2020.). Komunikacija i upravljanje nesigurnošću u pandemiji bolesti COVID-19: Kratki vodič. {"id":"eb329bc0-3775-45b7-9092-6a24e3f65fe3"}
    • \n
\n
\n
\n

☑ Kontekst informacija

\n
\n
\n\n
    \n
  • Identificirajte izvor / autora.
    • \n
  • Odredite zašto je stvoreno.
    • \n
  • Odredite gdje je stvoreno.
    • \n
  • Identificirajte lokalna pitanja ili perspektive koje bi mogle oblikovati informaciju.
    • \n
  • Odredite kada je stvoreno.
    • \n
  • Identificirajte temeljne pretpostavke koje bi mogle oblikovati informacije.
    • \n
  • Odredite za koga je stvoreno.
    • \n
\n
\n
\n

Informacije

\n

☑ Odredite kvalitetu informacija

\n
\n
\n\n

Kontrolna lista temeljena na kriterijima za usporedbu informacija iz različitih izvora strukturirani je pristup procjeni kvalitete, pouzdanosti i relevantnosti informacija iz različitih izvora. Novinari i provjeravatelji činjenica koriste specifične kriterije za usporedbu i procjenu kvalitete informacija iz različitih izvora: Kriteriji za procjenu kvalitete informacija

\n
    \n
  • Vremenska relevantnost: Utvrdite datume objave i je li informacija ažurna.
    • \n
  • Točnost: Provjerite je li informacija činjenično točna.
    • \n
  • Cjelovitost: Provjerite odgovara li informacija na sva 5W1H pitanja: Što? Tko? Gdje? Kada? Zašto? Kako? (razlikujte površinske od dubinskih informacija)
    • \n
  • Objektivnost: Utvrdite tko je citiran. Provjerite je li informacija uravnotežena.
    • \n
  • Transparentnost: Provjerite jesu li izvori, metode ili podaci jasno navedeni?
    • \n
\n
\n
\n

Logičke zablude

\n

☑ Logičke zablude

\n
\n
\n\n
    \n
  • Provjerite postoje li žurne generalizacije – zaključak na temelju premalo dokaza.
    • \n
  • Provjerite postoje li lažne dileme - ograničavanje opcija na dvije kada ih postoji više.
    • \n
  • Provjerite postoje li argumenti od slamnatog čovjeka - iskrivljavanje nečijeg stava kako bi se on lako opovrgnuo.
    • \n
  • Provjerite apele na neznanje - Tvrdnja o istini zbog nedostatka oprečnih dokaza.
    • \n
  • Provjerite apele na autoritet - Pretpostavljanje istine samo na temelju autoriteta.
    • \n
  • Provjerite lažne tragove - odvlačenje pažnje od glavne teme.
    • \n
  • Provjerite lažne uzroke - Brkanje korelacije s kauzalnošću.
    • \n
  • Provjerite ad hominem - napad na osobu, a ne na argument.
    • \n
  • Provjerite ad populum - tvrditi istinu na temelju popularnosti.
    • \n
  • Provjerite je li riječ o argumentu klizave padine - tvrdnja da jedan korak vodi do krajnosti.
    • \n
  • Provjerite kružno zaključivanje - Korištenje zaključka kao premise.
    • \n
\n
\n
\n
\n
\n\n
    \n
  • De Waele, A., Claeys, A. S. i Opgenhaffen M. (2020.). Priprema za suočavanje s medijima u kriznim vremenima: verbalni i neverbalni signali glasnogovornika. Public Relations Review, 46(2), 101871. https://doi.org/10.1016/j.pubrev.2019.101871
    • \n
  • Lu, F., i Sun, Y. (2022). Oklijevanje s cijepljenjem protiv bolesti COVID-19: učinci kombiniranja izravnih i neizravnih internetskih naznaka mišljenja na psihološku reaktivnost na zdravstvene kampanje. Computers in Human Behavior, 127, 107057. https://doi.org/10.1016/j.chb.2021.107057
    • \n
  • Van der Bles, A. M., Van der Linden, S., Freeman, A. L. J., Mitchell. J., Galvao, A. B., Zaval, L., and Spiegelhalter, D. J. (2019). Prenošenje nesigurnosti o činjenicama, brojkama i znanosti. Royal Society Open Science, 6, 181870. http://doi.org/10.1098/rsos.181870
    • \n
\n
\n
\n

Pretraživanje obrnutom slikom

\n

Pretraživanje slika unatrag je tehnika koja vam omogućuje pretraživanje i pronalaženje informacija – o slici i/ili njezinom sadržaju – koristeći sliku umjesto teksta. Ova tehnika može vam pomoći pronaći verziju slike visoke razlučivosti, pronaći slične slike ili identificirati izvorni izvor slike.

\n

Online pronalazač slika je izuzetno koristan alat za provjeru sadržaja, pronalaženje verzija veće rezolucije ili identificiranje podrijetla slike.

\n
\n
\n\n
    \n
  • Pretraživanje slika unatrag - pronađite slične slike na internetu (bez datuma) DNS Checker. Dostupno na: https://dnschecker.org/reverse-image-search.php (Pristupljeno: 5. prosinca 2024.)
    • \n
\n
\n
\n

Primjeri

\n\n

Manipulacija

\n

Motivi posrednika za iskrivljavanje informacija

\n

Tipični razlozi zbog kojih bi glasnici mogli iskriviti poruke autora uključuju:

\n
    \n
  • Osobna pristranost: Glasnik može izmijeniti sadržaj kako bi ga uskladio sa svojim vlastitim uvjerenjima, vrijednostima ili interesima, utječući na način na koji se poruka prenosi kako bi se podržalo određeno stajalište ili narativ.
    • \n
  • Pogrešno tumačenje: Glasnik bi mogao krivo razumjeti ili protumačiti izvornu poruku.
    • \n
  • Sensacionalizam: Glasnik može pretjerivati ili iskrivljavati informacije kako bi ih učinio dramatičnijima ili privlačnijima svojoj publici.
    • \n
  • Pojednostavljenje: Glasnik može pojednostaviti ili izmijeniti izvorni sadržaj kako bi ga učinio pristupačnijim ili razumljivijim svojoj publici.
    • \n
  • Namjerna manipulacija: U nekim slučajevima prenosioci mogu namjerno mijenjati informacije u svrhu manipulacije, kako bi obmanuli ili uvjerili publiku da usvoji određeno stajalište ili poduzme određenu radnju.
    • \n
\n

☑ Procijenite moguće motive glasnika

\n
\n
\n\n

Da bi se procijenilo je li glasnik ispravno prenio informacije ili ih je iskrivio, mogu se ocijeniti sljedeći aspekti: transparentnost i dosljednost s izvornim izvorom:

\n
    \n
  • Pruža li glasnik jasne reference na izvorni izvor?
    • \n
  • Slaže li se poruka posrednika s izvornim sadržajem ili autorovim namjerama?
    • \n
  • Postoje li značajne razlike između onoga što poruka prenosi i onoga što je autor priopćio?
    • \n

    Motivacija, pristranost i reputacija:

    \n
  • Ima li glasnik osobne, financijske ili ideološke interese koji bi mogli utjecati na način na koji predstavlja informacije?
    • \n
  • Je li glasnik poznat po određenom stajalištu ili pripadnosti koja bi mogla utjecati na njegovo tumačenje informacija?
    • \n
  • Koja je dosadašnja povijest glasnika u pružanju točnih, pouzdanih informacija?
    • \n

    Objektivnost ili upotreba emotivnog apeliranja:

    \n
  • Iznosi li glasnik informacije jasno i objektivno ili ubacuje osobna mišljenja ili emotivan jezik koji bi mogao iskriviti poruku?
    • \n
\n
\n
\n
\n
\n\n
    \n
  • Hallam, S. (bez datuma) Research guides: fact from fiction: author credibility. Dostupno na: https://libguides.whitworth.edu/factfromfiction/authorcredibility (Pristupljeno: 5. prosinca 2024.).
    • \n
  • Port, G. (bez datuma) All Saints' College LibGuides: istraživanje i citiranje: procjena izvora. Dostupno na: https://libguides.allsaints.wa.edu.au/c.php?g=929914&p=6721908 (Pristupljeno: 5. prosinca 2024.).
    • \n
\n
\n
\n

Verbalni znakovi koji ukazuju na mišljenja ili nesigurnost

\n

Razlikovanje dokaza i mišljenja temeljni je korak u kritičkoj procjeni informacija.

\n

Savjeti koji će vam pomoći da prepoznate mišljenje:

\n
\n
\n\n

Prepoznajte jezik povezan s osobnim uvjerenjima. (Npr. "Vjerujem", "Mislim", "Osobno", itd.)

\n
\n
\n
\n
\n\n

Prepoznajte izraze povezane s osobnim tumačenjem podataka, osobito kada izvor nema stručnost u tom području. (Npr. "Iz ovoga se može zaključiti da…", " )

\n
\n
\n
\n
\n\n

Obratite pozornost na temeljna uvjerenja, emocije i/ili političku/ekonomsku/društvenu orijentaciju koja mogu utjecati na način na koji se informacije prenose.

\n
\n
\n
\n
\n\n

Obratite pozornost na ton kojim se informacija prenosi. (Npr. kada ton zvuči hitno, osjećaj hitnosti se pojačava kod primatelja te informacije).

\n
\n
\n
\n
\n\n

Utvrdite je li nesigurnost jasno izražena. (Npr. "Naši podaci pokazuju da 50 od 1000 sudionika ima karakteristiku \\[X\\];" "Ako nastavimo ovim putem, ovaj budući klimatološki scenarij vjerojatno neće postati stvarnost.")

\n
\n
\n
\n
\n\n

Budite svjesni neizravnih načina izražavanja mišljenja. (Npr. Reagiranje na objavu ili na komentar na objavu; Dijeljenje objave.)

\n
\n
","UPDATEDAT":"2026-05-11T20:47:29.450Z","LANG":"hr","ID":"eb329bc0-3775-45b7-9092-6a24e3f65fe3","TITLE":"Klikni / Budi mudar i razmisli dvaput","SOURCELANG":"en"}